MUP donosi Akcijski plan za radon do 2030. vrijedan 775.495 eura

Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je Akcijski plan za radon za razdoblje do 2030. godine, objavljen u Narodnim novinama br. 115/2026 od 9. listopada 2026. pod službenom oznakom br. 1374. Ukupna vrijednost plana iznosi 775.495,00 EUR, a njime se uređuje mjerenje i sanacija radona u stambenim zgradama, zgradama javne namjene i na radnim mjestima. Dokument je potpisao ministar dr. sc. Davor Božinović, a nositelj provedbe je MUP – Ravnateljstvo civilne zaštite.

Plan se donosi na temelju članka 65.a stavka 1. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15, 130/17, 118/18, 21/22 i 114/22), kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. Njime se zamjenjuje prethodni Akcijski plan za radon za razdoblje 2019. – 2024., a novi će se plan revidirati svakih pet godina. Prije donošenja pribavljeno je mišljenje ministarstava nadležnih za zdravstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje, energetiku, zaštitu okoliša te znanost i obrazovanje.

Svjetska zdravstvena organizacija radon prepoznaje kao drugi vodeći uzročnik raka pluća za pušače te primarni za nepušače. Povećanje koncentracije radona za 100 Bq/m³ povezano je s približno 16 % većim rizikom od raka pluća, a procjenjuje se da je radon odgovoran za 3 do 14 % svih slučajeva te bolesti. Referentna razina iznad koje se ozračenje ne smatra prihvatljivim iznosi 300 Bq/m³.

Dosadašnja mjerenja pokazala koncentracije do 1600 Bq/m³

Prvo nacionalno istraživanje provedeno je u razdoblju 2003. – 2005. i obuhvatilo je stambene zgrade s koncentracijama od 4 do 751 Bq/m³, uz procjenu da se u oko 3 % stambenih zgrada može očekivati prekoračenje referentne razine. Od 2012. do 2019. mjerenja su proširena na škole i vrtiće u devet županija te na područje Baranje:

• Brodsko-posavska, Virovitičko-podravska, Ličko-senjska, Karlovačka, Istarska, Primorsko-goranska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija.

Izmjereni raspon koncentracija u zatvorenim prostorima kretao se od 10 do 1600 Bq/m³, čime su identificirani deseci vrtića i škola te nekoliko stotina obiteljskih kuća s prosječnim vrijednostima iznad referentne razine. Barem tri županije prepoznate su kao potencijalna radonski prioritetna područja. Mjerenja su obuhvatila 1400 stambenih zgrada, 727 škola i 228 vrtića, uz oko 6000 detektora tipa LR-115 tip II, a proveo ih je Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Sedam ciljeva i konkretne mjere do 2030.

Plan definira sedam ciljeva: unaprjeđenje zakonodavnog okvira, povezivanje s drugim nacionalnim planovima, uključivanje građevinskog sektora, identifikaciju radonski prioritetnih područja, smanjenje izloženosti u zgradama javne namjene, kontrolu izlaganja na radnim mjestima te kontrolu izlaganja stanovništva. Ključne mjere uključuju:

• izradu sustava za identifikaciju radonski prioritetnih područja, 30.000,00 EUR, tijekom 2026.;
• ponavljanje mjerenja u školama i vrtićima na najmanje 20 lokacija, 100.000,00 EUR, od 2026. do 2030.;
• smanjenje povišenih koncentracija u najmanje 20 škola i vrtića te sanaciju najmanje 5 objekata s koncentracijom iznad 1000 Bq/m³;
• mjerenje radona na specifičnim radnim mjestima, poput špilja i toplica, u razdoblju od prvog kvartala 2026. do prvog kvartala 2030.;
• izradu javno dostupnih uputa i smjernica za prevenciju i sanaciju, po 15.000,00 EUR;
• edukaciju dionika uključenih u sanaciju, 10.500,00 EUR, sufinanciranu sredstvima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Financiranje iz državnog proračuna i obveze vlasnika

Ukupni trošak provedbe iznosi 775.495,00 EUR, od čega se 764.995,00 EUR osigurava iz državnog proračuna s proračunske pozicije A879008 (Sustav civilne zaštite), dok preostalih 10.500,00 EUR dolazi iz programa tehničke suradnje IAEA-e kroz projekt CRO9016. Godišnji planirani utrošak iznosi 179.999,00 EUR u prvoj godini, po 149.999,00 EUR u drugoj, trećoj i petoj godini te 134.999,00 EUR u četvrtoj godini.

Vlasnici i osnivači zgrada javne namjene te poslodavci dužni su postupati sukladno članku 39. Pravilnika o praćenju stanja radioaktivnosti u okolišu (»Narodne novine«, br. 40/18 i 6/22), a dodatna mjerenja, sanaciju i potvrde o uspješnosti sanacije financiraju iz vlastitih sredstava. Za vlasnike stambenih zgrada troškovi daljnjih mjerenja i sanacije nisu obveza. Svaka fizička i pravna osoba može u svakom trenutku naručiti mjerenje radona od ovlaštenih stručnih tehničkih servisa čiji je popis objavljen na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite. U svrhu provedbe osniva se Radna skupina za provedbu Akcijskog plana za radon, koja se sastaje najmanje jednom godišnje.

Što to znači za vlasnike zgrada, poslodavce i lokalne vlasti

Plan izravno obvezuje vlasnike i osnivače škola, vrtića i drugih zgrada javne namjene te poslodavce u radonski prioritetnim područjima, uključujući špilje i toplice, da provjere i po potrebi saniraju svoje objekte. Jedinice lokalne i područne samouprave na čijem su teritoriju identificirana prioritetna područja moraju izraditi vlastite komunikacijske planove. Konačni cilj je dugoročno smanjenje pojavnosti raka pluća, pri čemu se učinak mjera, zbog stohastičke prirode bolesti, očekuje tek nakon jednog do dva desetljeća.

Izvor: Narodne novine, službeni list Republike Hrvatske, br. 115/2026, Zagreb, 9. listopada 2026., dokument br. 1374 – Akcijski plan za radon za razdoblje do 2030. godine, Ministarstvo unutarnjih poslova; Klasa: 962-01/24-03/2, Urbroj: 511-01-327-26-53, Zagreb, 1. listopada 2026., potpisao ministar dr. sc. Davor Božinović, v. r.