Pravilnik uspostavlja temeljni državni Registar otoka s jedinstvenim šifrarnikom

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman donijela je Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka, objavljen u Narodnim novinama br. 100 od 9. rujna 2026. pod brojem 1203. Pravilnikom se uspostavlja temeljni državni registar s jedinstvenim šifrarnikom otoka, koji služi kao alat za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka.

Propis je donesen na temelju članka 12. stavka 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 13/26.), a stupa na snagu osmoga dana od dana objave u službenom glasilu.

Što je Registar otoka

Registar otoka definiran je kao temeljni registar u Republici Hrvatskoj s jedinstvenim šifrarnikom otoka te podatkovnim i kartografskim evidencijama za područje otoka. Riječ je o službenoj elektroničkoj evidenciji koju ustrojava i vodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a sastoji se od Osnovnog registra otoka i Integriranog informacijskog sustava otočnih pokazatelja.

Pojam otoka u smislu Pravilnika obuhvaća otoke i hridi u Republici Hrvatskoj, uključujući poluotok Pelješac koji ima status otoka. Ministarstvo ustrojava i vodi registar na način koji omogućuje povezivanje podataka s drugim službenim evidencijama tijela državne uprave i javnopravnih tijela, u skladu s propisima o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

Podaci u Osnovnom registru otoka

Osnovni registar otoka sadrži obvezne kategorije podataka, među kojima su:

• identifikacijski podaci
• podaci o razvrstavanju otoka prema Zakonu o otocima
• geografski podaci
• podaci o teritorijalnoj nadležnosti
• demografski podaci
• zemljišni i prostorno-planski podaci
• podaci o prometnoj mreži
• podaci o zaštiti prirode i okoliša te upravljanju prirodnim resursima
• podaci o kulturnim dobrima i kulturnoj infrastrukturi
• podaci o zdravstvenoj zaštiti
• podaci o socijalnim i odgojno-obrazovnim uslugama
• gospodarski podaci
• podaci o komunalnoj infrastrukturi
• grafički prikazi i geoprostorni podaci

Registar može sadržavati i druge podatke koji se odnose na otoke. Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja obuhvaća nastanjene otoke, za koje se prikazuju vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja, a njegova je svrha učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka.

Povezivanje i trajnost podataka

Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave i javnopravnim tijelima uspostavlja podatkovne modele razvoja otoka. Izmjena podataka informatički se realizira putem elektroničkih mrežnih servisa, a podaci se ažuriraju periodično, sukladno dinamici ažuriranja izvornih službenih evidencija iz kojih se preuzimaju.

Ako podaci potrebni za registar nisu uključeni u nacionalnu podatkovnu infrastrukturu ili ih nije moguće preuzeti na traženoj prostornoj razini, nadležna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti tražene podatke u obliku i rokovima koje Ministarstvo odredi. Svaki unos, izmjena ili brisanje podataka ostaje trajno zabilježeno u registru, koji omogućuje pregled povijesti zabilježenih unosa. Javno dostupnim podacima smatraju se podaci iz članka 5. Pravilnika, a naziv tijela koje posjeduje ili od kojeg se preuzimaju podaci obvezno se navodi u Osnovnom registru otoka.

Pravilnik nosi Klasu: 304-01/26-04/14 i Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-13, a potpisan je u Zagrebu, 3. rujna 2026. Uspostava jedinstvenog registra ključan je korak prema cjelovitom i usklađenom praćenju stanja hrvatskih otoka, što će omogućiti pouzdanije planiranje otočne politike i bolju povezanost svih relevantnih državnih evidencija.

»Ovim se Pravilnikom propisuje način vođenja i podaci koji se vode u Registru otoka, kao i postupak, metodologija ustrojavanja i povezivanja Registra otoka s drugim službenim evidencijama.« — Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka, članak 1., Narodne novine br. 100/2026.