Registar otoka: novi pravilnik propisuje metodologiju vođenja i povezivanja evidencija

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka, objavljen u Narodnim novinama br. 100/2026 od 9. rujna 2026. Pravilnikom se propisuje način vođenja i podaci koji se vode u Registru, kao i postupak, metodologija ustrojavanja te povezivanje Registra s drugim službenim evidencijama.

Pravilnik je donijela ministrica Nataša Mikuš Žigman na temelju članka 12. stavka 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 13/26.). Dokument nosi klasifikacijsku oznaku Klasa: 304-01/26-04/14 i urudžbeni broj Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-13, a potpisan je u Zagrebu 3. rujna 2026. Stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

Registar kao temeljni državni registar

Registar otoka definiran je kao temeljni registar u Republici Hrvatskoj s jedinstvenim šifrarnikom otoka te podatkovnim i kartografskim evidencijama za područje otoka. Služi kao alat za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka te za povezivanje s drugim službenim evidencijama tijela državne uprave i javnopravnih tijela.

Registar je službena elektronička evidencija koju ustrojava i vodi Ministarstvo, a sastoji se od dviju cjelina:

• Osnovnog registra otoka – s obveznim kategorijama podataka;
• Integriranog informacijskog sustava otočnih pokazatelja – koji obuhvaća nastanjene otoke i prikazuje vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja.

U smislu Pravilnika, pojam »otoci« obuhvaća otoke i hridi u Republici Hrvatskoj, uključujući poluotok Pelješac, koji ima status otoka.

Podaci u Osnovnom registru otoka

Osnovni registar otoka sadrži obvezne kategorije podataka koje uključuju:

• identifikacijske podatke;
• podatke o razvrstavanju otoka prema Zakonu o otocima;
• geografske podatke;
• podatke o teritorijalnoj nadležnosti;
• demografske podatke;
• zemljišne i prostorno-planske podatke;
• podatke o prometnoj mreži;
• podatke o zaštiti prirode i okoliša te upravljanju prirodnim resursima;
• podatke o kulturnim dobrima i kulturnoj infrastrukturi;
• podatke o zdravstvenoj zaštiti;
• podatke o socijalnim i odgojno-obrazovnim uslugama;
• gospodarske podatke;
• podatke o komunalnoj infrastrukturi;
• grafičke prikaze i geoprostorne podatke.

Registar može sadržavati i druge podatke koji se odnose na otoke. Podaci se ažuriraju periodično, sukladno dinamici ažuriranja izvornih službenih evidencija iz kojih se preuzimaju, a izmjene se informatički realiziraju putem elektroničkih mrežnih servisa.

Povezivanje, trajnost zapisa i javna dostupnost

Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave i javnopravnim tijelima uspostavlja podatkovne modele razvoja otoka. Ako podaci potrebni za Registar nisu uključeni u nacionalnu podatkovnu infrastrukturu ili ih nije moguće preuzeti na traženoj prostornoj razini (otok, naselje ili druga odgovarajuća razina), nadležna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti tražene podatke u obliku i rokovima koje Ministarstvo odredi.

Svaki unos, izmjena ili brisanje podataka ostaje trajno zapisano u Registru, koji omogućuje i pregled povijesti zabilježenih promjena. Podaci iz članka 5. Pravilnika smatraju se javno dostupnima, a naziv tijela koje posjeduje ili od kojeg se preuzimaju podaci obvezno se navodi u Osnovnom registru otoka.

Novi Pravilnik, objavljen pod brojem 1203 u Narodnim novinama br. 100/2026, postavlja institucionalni okvir za jedinstveno praćenje stanja otoka i Pelješca, čime se stvara pouzdana podatkovna osnova za otočnu razvojnu politiku, planiranje ulaganja i vrednovanje razvijenosti hrvatskih otoka u godinama pred nama.

Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka, »Narodne novine« br. 100/2026, Zagreb, 9. rujna 2026., Klasa: 304-01/26-04/14, Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-13.