Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i vrednovanju razvijenosti otoka

U Narodnim novinama br. 100 od 9. rujna 2026. objavljen je Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanju razvijenosti otoka (točka 1204). Propis je donijela ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman na temelju članka 11. stavka 8. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 13/26.), a stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

Pravilnikom se propisuju tematske skupine otočnih razvojnih pokazatelja te postupak vrednovanja i praćenja razvijenosti nastanjenih otoka i poluotoka Pelješca, koji ima status otoka. Otočni razvojni pokazatelji predstavljaju skup podataka kojima se utvrđuje, prati i vrednuje razvijenost pojedinoga otoka te čine osnovu za vođenje otočne razvojne politike, uz uvažavanje otočnosti.

Jedanaest tematskih skupina pokazatelja

Člankom 5. Pravilnika otočni razvojni pokazatelji obuhvaćaju sljedeće tematske skupine:

• pokazatelji zdravstvenog sektora
• pokazatelji socijalnih usluga
• pokazatelji odgoja i obrazovanja
• gospodarski i socio-ekonomski pokazatelji
• pokazatelji kulturnog sektora
• pokazatelji energetske infrastrukture i opskrbljenosti energijom
• pokazatelji vodoopskrbe i odvodnje
• pokazatelji zaštite okoliša
• pokazatelji digitalne povezivosti
• pokazatelji prometa i mobilnosti

Svaka skupina može obuhvaćati pokazatelje koji mjere dostupnost, kvalitetu i učinkovitost pojedinih usluga i infrastrukture, primjerice razvijenost zdravstvene infrastrukture i kadrovskih kapaciteta, obrazovne ishode, stanje poduzetničke infrastrukture, očuvanje kulturne baštine, energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije te mobilnost stanovništva i dostupnost otoka u odnosu na kopno.

Postupak vrednovanja i informacijski sustav

Vrednovanje razvijenosti otoka predstavlja sustavni analitički postupak prikupljanja, obrade i interpretacije pokazatelja s ciljem utvrđivanja stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka, identifikacije razvojnih potreba te osiguravanja podloge za planiranje i provedbu politika razvoja otoka. Vrednovanje se temelji na pokazateljima ishoda, a za svaku tematsku skupinu Ministarstvo određuje najmanje jedan pokazatelj ishoda, koji se mogu mijenjati i dopunjavati.

Vrednovanje provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najmanje jednom u tri godine, dok se dugoročni i kumulativni učinci razvojnih procesa prate i vrednuju pomoću pokazatelja učinka. Podaci o vrijednostima pokazatelja evidentiraju se na razini svakog pojedinog otoka kao jedinstvene prostorne cjeline u Integriranom informacijskom sustavu otočnih pokazatelja, koji Ministarstvo ustrojava i vodi u sklopu Registra otoka.

Podaci za izračun vrijednosti pokazatelja preuzimaju se iz službenih evidencija putem državne informacijske infrastrukture, kad god je to tehnički moguće i dostupno na razini otoka. Ako podaci nisu uključeni u državnu informacijsku infrastrukturu ili ih nije moguće preuzeti u traženoj prostornoj razini, nadležna tijela državne uprave i javnopravna tijela dužna su, na zahtjev Ministarstva, dostaviti tražene podatke u obliku i u rokovima koje Ministarstvo odredi.

Značaj za otočnu politiku

Novi Pravilnik uspostavlja jedinstveni okvir za mjerenje razvijenosti otoka, čime se stvara objektivna podloga za usmjeravanje razvojnih mjera i javnih ulaganja na otocima. Za otočno stanovništvo i jedinice lokalne samouprave to znači transparentnije praćenje stanja i potreba pojedinog otoka te jasniju osnovu za planiranje i provedbu politika razvoja otoka.

Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka, »Narodne novine« br. 100, 9. rujna 2026., točka 1204. Klasa: 304-01/26-04/14, Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-14, Zagreb, 3. rujna 2026. — Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, v. r.