Pravilnik o metodologiji vođenja Registra otoka objavljen u Narodnim novinama

U Narodnim novinama broj 100 od 9. rujna 2026. objavljen je Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka (točka 1203), koji donosi ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman. Pravilnik se temelji na članku 12. stavku 3. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 13/26.) i stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

Temeljni registar s jedinstvenim šifrarnikom

Pravilnikom se propisuje način vođenja i podaci koji se vode u Registru otoka, kao i postupak, metodologija ustrojavanja i povezivanja registra s drugim službenim evidencijama. Registar otoka definiran je kao temeljni registar u Republici Hrvatskoj s jedinstvenim šifrarnikom otoka te podatkovnim i kartografskim evidencijama za područje otoka, koji služi kao alat za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka.

Registar otoka je službena elektronička evidencija koju ustrojava i vodi Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj, a sastoji se od Osnovnog registra otoka i Integriranog informacijskog sustava otočnih pokazatelja. Pod pojmom otoka obuhvaćeni su otoci i hridi u Republici Hrvatskoj, uključujući poluotok Pelješac koji ima status otoka.

Sadržaj Osnovnog registra otoka

Osnovni registar otoka sadrži obvezne kategorije podataka, među kojima su:

• identifikacijski podaci
• podaci o razvrstavanju otoka prema Zakonu o otocima
• geografski podaci i podaci o teritorijalnoj nadležnosti
• demografski podaci
• zemljišni i prostorno-planski podaci
• podaci o prometnoj mreži
• podaci o zaštiti prirode i okoliša te upravljanju prirodnim resursima
• podaci o kulturnim dobrima i kulturnoj infrastrukturi
• podaci o zdravstvenoj zaštiti te socijalnim i odgojno-obrazovnim uslugama
• gospodarski podaci i podaci o komunalnoj infrastrukturi
• grafički prikazi i geoprostorni podaci

Povezivanje s drugim evidencijama

Registar otoka podržava strukturirane podatke pohranjene u elektroničkoj bazi podataka, a Ministarstvo u suradnji s tijelima državne uprave i javnopravnim tijelima uspostavlja podatkovne modele razvoja otoka. Izmjena podataka informatički se realizira putem elektroničkih mrežnih servisa, a podaci se ažuriraju periodično, sukladno dinamici ažuriranja izvornih službenih evidencija.

Ako podaci potrebni za Registar otoka nisu uključeni u nacionalnu podatkovnu infrastrukturu ili ih nije moguće preuzeti na traženoj prostornoj razini, nadležna tijela dužna su, na zahtjev Ministarstva, dostaviti tražene podatke u obliku i rokovima koje Ministarstvo odredi. Svaki unos, izmjena ili brisanje podataka ostaje trajno zabilježeno u Registru otoka, koji omogućuje i pregled povijesti zabilježenih promjena.

Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja

Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja obuhvaća nastanjene otoke, a za svaki nastanjeni otok prikazuju se vrijednosti otočnih razvojnih pokazatelja. Sustav može sadržavati i druge specifične pokazatelje i podatke koji se odnose na nastanjene otoke, a njegova je svrha učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka.

Javno dostupnim podacima smatraju se podaci iz članka 5. Pravilnika, a naziv tijela državne uprave i javnopravnog tijela koje posjeduje i/ili od kojeg se preuzimaju podaci obvezno se navodi u Osnovnom registru otoka.

Novi Pravilnik ključan je alat za strateško planiranje otočne politike, jer po prvi put objedinjuje podatke o otocima u jedinstvenu elektroničku evidenciju povezanu s državnim informacijskim sustavima, što će omogućiti učinkovitije upravljanje i praćenje razvoja hrvatskih otoka.

Pravilnik o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka, »Narodne novine«, br. 100, točka 1203, Zagreb, 9. rujna 2026. Klasa: 304-01/26-04/14, Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-13, Zagreb, 3. rujna 2026. — Nataša Mikuš Žigman, v. r.