Novi pravilnik uvodi pokazatelje razvijenosti otoka i trogodišnje vrednovanje

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman donijela je Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka, objavljen u Narodnim novinama br. 100 od 9. rujna 2026. Pravilnik uvodi deset tematskih skupina otočnih razvojnih pokazatelja te obvezu vrednovanja razvijenosti nastanjenih otoka i poluotoka Pelješca najmanje jednom u tri godine. Propis stupa na snagu osmoga dana od dana objave, odnosno 17. rujna 2026.

Pravilnik se donosi na temelju članka 11. stavka 8. Zakona o otocima (»Narodne novine«, br. 13/26.), a nosi oznake Klasa: 304-01/26-04/14 i Urbroj: 538-08-1-1-1/660-26-14, potpisan u Zagrebu 3. rujna 2026. Njime se propisuju tematske skupine otočnih razvojnih pokazatelja te postupak vrednovanja i praćenja razvijenosti otoka, čime se stvara podloga za planiranje i provedbu otočne razvojne politike.

Deset tematskih skupina pokazatelja

Otočni razvojni pokazatelji predstavljaju skup podataka kojima se utvrđuje, prati i vrednuje razvijenost pojedinoga otoka te čine osnovu za vođenje otočne razvojne politike. Pravilnikom je utvrđeno deset tematskih skupina:

• pokazatelji zdravstvenog sektora
• pokazatelji socijalnih usluga
• pokazatelji odgoja i obrazovanja
• gospodarski i socio-ekonomski pokazatelji
• pokazatelji kulturnog sektora
• pokazatelji energetske infrastrukture i opskrbljenosti energijom
• pokazatelji vodoopskrbe i odvodnje
• pokazatelji zaštite okoliša
• pokazatelji digitalne povezivosti
• pokazatelji prometa i mobilnosti

Za svaku tematsku skupinu Ministarstvo određuje najmanje jedan pokazatelj ishoda, kojim se mjere kratkoročni i srednjoročni učinci razvojnih procesa, a pokazatelji se mogu mijenjati i dopunjavati.

Vrednovanje svake tri godine i praćenje učinaka

Vrednovanje razvijenosti otoka definira se kao sustavni analitički postupak prikupljanja, obrade i interpretacije pokazatelja s ciljem utvrđivanja stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka te identifikacije razvojnih potreba. Ministarstvo je dužno provoditi vrednovanje najmanje jednom u tri godine, a rezultati se iskazuju kroz izvješća o stanju i razvijenosti otoka, stručne podloge za pripremu propisa, strategija, planova i programa te preporuke za razvojne mjere.

Uz pokazatelje ishoda, Pravilnik uvodi i pokazatelje učinka kojima se mjere dugoročni i kumulativni učinci razvojnih procesa, a koji mogu obuhvaćati demografske pokazatelje te pokazatelje zadovoljstva kvalitetom života. Pokazatelji učinka prikupljaju se i interpretiraju najmanje jednom u deset godina.

Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja

Podaci o vrijednostima otočnih razvojnih pokazatelja evidentiraju se i obrađuju na razini svakog pojedinog otoka kao jedinstvene prostorne cjeline u Integriranom informacijskom sustavu otočnih pokazatelja, koji Ministarstvo ustrojava i vodi u sklopu Registra otoka. Podaci se preuzimaju iz službenih evidencija putem državne informacijske infrastrukture, a tamo gdje to nije moguće, nadležna tijela državne uprave i javnopravna tijela dužna su na zahtjev Ministarstva dostaviti tražene podatke u obliku i rokovima koje ono odredi.

Rezultati vrednovanja razvijenosti otoka objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva, čime se osigurava transparentnost i javna dostupnost podataka o stanju razvijenosti pojedinih otoka.

Novi okvir vrednovanja izravno utječe na raspodjelu razvojnih potpora i usmjeravanje ulaganja u javnu infrastrukturu na otocima, pa će rezultati trogodišnjih vrednovanja biti ključni za planiranje razvojnih mjera i prioriteta u narednom razdoblju.

»Vrednovanje razvijenosti otoka predstavlja sustavni analitički postupak prikupljanja, obrade i interpretacije pokazatelja s ciljem utvrđivanja stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka, identifikacije razvojnih potreba te osiguravanja podloge za planiranje i provedbu politika razvoja otoka.« — Pravilnik o otočnim razvojnim pokazateljima i postupku vrednovanja razvijenosti otoka, članak 7., Narodne novine br. 100/2026.